Bismillahir-rahmanir-rahim

Braćo u vjeri,

Pred nama je još jedan kurban- hadži bajram. Prilika da vjernici još jednom posvjedoče svojim djelima pokornost Uzvišenom Allahu dž.š.  i svoju odlučnost da žele hoditi hazreti Pejgamberovim putem. U današnjoj hutbi govori ćemo, ako Bog da, o ovom velikom mubarek danu. Hadždž je kruna, završnica vjerničkog osvjedočenja islamijjeta. On je pokazatelj vjerničke zrelosti i dosljednosti u primjeni islamskih normi u vlastitom životu. Hadžom dajemo završnu spojnicu našeg bića za našu časnu vjeru dini islam. Kaba kao središte hadžskih obreda i cilj svakog vjernika predstavlja naš orjentir i odašilje poruku svim muslimana da je važno i bitno u životu imati jasan cilj i njemu biti upravljen. Riječ Kaba u doslovnom smislu znači: kocka. Ova riječ, također, znači i mjesto koje je visoko poštovano i cijenjeno, mjesto koje se hodočasti. Jedan od kur'anskih naziva (v. el-Hadždž, 29) za Kabu je el-Bejtu l-‘atīk (Drevni Hram). Kaba je tako opisana jer je ona prva kuća robovanja Uzvišenom Bogu na Zemlji. Drugi smatraju da riječ el-‘atīk znači plemeniti, u značenju: Hram plemeniti. Treći, pak, vele da je Kaba nazvana el-‘atīk zato što je ona Hram koji je oslobođen od tiranina, dok četvrti kažu da je tako nazvana zato što je ona Hram kojeg niko ne posjeduje. Sva ova značenja se mogu uzeti u obzir i samo još više potvrđuju značaj i važnost Kabe za jednog muslimana. Ima više mišljenja islamskih učenjaka po pitanja toga ko je sagradio Kabu. Neki kažu da su Kabu sagradili meleki nakon što su prigovorili Allahu dž.š.  zbog stavranja čovjeka koji će krv proljevati na zemlji. Nakon Allahova dž.š.  prijekora tavafili su oko Arša sedam puta, te ih je Uzvišeni Allah dž.š.  uputio da sagrade Kabu na zemlji oko koje će ljudi tražiti oprost od Uzvišenog Allaha dž.š.

Drugi zastupaju mišljenje da je Kaba u Mekki sagrađena nakon što je Uzvišeni Allah dž.š. sagradio Bejtul ma'mur na nebesima, te je onda naredio melekima da po skici nebeske Kabe sagrade Kabu na zemlji.

Treće mišljenje kaže da je Kabu sagradio Adem a.s., i da je ista izgubila tragove temelja nakon potopa u doba Nuha a.s.  Onda je Dragi Allah dž.š.  pokazao Ibrahimu a.s.  gdje će tražiti temelje Kabe kako bi ih obnovio. Od Ibni Abbasa se prenosi predaja u kojoj se kaže:

„Kada je Uzvišeni Allah spustio Adema a.s.   iz dženneta na zemlju rekao mu je: Ademe, sagradi Mi kuću, obilazi je, sjećaj Me se kod nje onako kao što si vidio meleke da to čine oko Mog Arša.“

Tavaf oko Kabe predstavlja žudnju za oprostom kod Dragog Allaha dž.š.  On je stalna težnja za Uzvišenim Allahom dž.š., isto kao što je i namaz. Zato Muhammed a.s.  u hadisu kaže:

اَلطَّوَافُ صَلاَةٌ فَاَقِلُّوا فِيهِ الْكَلاَمَ *

„Tavaf (obilaženje oko Kabe) je kao i namaz, pa izbjegavajte govor (dok tavaf činite).“

Prenosi se da je Adem a.s.  nakon što je sagradio Kabu obratio se Dragom Allahu dž.š.  riječima:

„Gospodaru, svaki radnik ima nagradu za psoao koji je uradio, pa koja je moja nagrada?“

Uzvišeni Allah dž.š.  mu je odgovorio: „Kad god učiniš tavaf, biće  ti oprošteno.“

Adem a.s.  reče: „Povećaj mi Gospodaru.“, a Allah dž.š.  mu reče: „I tvoja djeca i potomci kada budu činili tavaf biće im oprošteno.“   Adem a.s.  opet zatraži od Allaha dž.š.  da poveća i ovo, te Dragi Allah dž.š.  kaza:

„Oprostit ću i onima za koje mole oni koji tavafe.“  Na ove riječi Adem a.s.  reće: „Dosta je, dosta je.“

Kaba i njena okolina uveliko su vezani za porodicu Ibrahim a.s. Zabilježena je jedna interesantna predaja u kojoj se kaže da je Ibrahim a.s.  rekao:

„Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve starce koji obave hadž iz ummeta Muhammeda a.s.“

Ismail a.s.  je rekao:

„Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve mladiće koji obave hadž iz ummeta Muhammeda a.s.“

Ishak a.s.  je rekao:

„Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve nemoćne koji obave hadž iz ummeta Muhammeda a.s.“

Sara, supruga Ibrahima a.s.  je rekla:

„Gospodaru, daj mi da se zauzimam za sve žene koji ne obave hadž iz ummeta Muhammeda a.s.“

Zbog ovih riječi od strane porodice Ibrahim a.s., mi na tešehudu, sjedenju u namazu, učimo salavate i na porodicu Ibrahim a.s.

Hadž svim svojim ibadetima nudi jednu kompletnost, savršenstvo života u cjelini i osjećaj zadovoljstva onim gdje pripadamo. Zato je hadž uvjek tako posebno shvaćan i veoma oprezno mu se prilazilo. Hadž odagnava od sebe sve te negativnosti koje štete vjerniku i njegovu životu. Vjernički život hadž vraća u okvire normalnog i prirodnog, bez imalo pretvaranja i licemjerstva. Ovakvo bi trebalo da bude vjerničko poimanje hadža i njegova izvršenja, jer hadž ustvari, ruši, razvaljuje i od vjernika odstranjuje svaku vrstu podjele i onoga što razdvaja ljude. A gdje god ima podjela ima i teškoća, oholosti, uznositosti, nejednakosti i nepravde. Dragi Allah dž.š.  naređujući izvršenje hadža kaže:

وَلِلَّهِ عَلَى ٱلنَّاسِ حِجُّ ٱلْبَيْتِ مَنِ ٱسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلاً وَمَنْ كَفَرَ فَإِنَّ ٱلله غَنِىُّ عَنِ ٱلْعَالَمِينَ *

„Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti. A onaj koji neće da vjeruje, pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.“    (Ali Imran: 97)

Vidimo iz ovog ajeta da Uzvišeni Allah dž.š.  ističe da oni koji neće da vjeruju, neće time nauditi Uzvišenom Gospodaru, našemu Stvoritelju, M;ilostivom. On, Dragi Allah dž.š., nije ovisan o bilo kome, a ljude na nevjerstvo i krivovjerstvo često odvede upravo osjećaj da su neovisni o bilo kome i bilo čemu u određenom trenutku i vremenu, pa čak i od Uzvišenog Allaha dž.š.   Hadž vraća poimanje vjerničkog života u pravi kolosjek i nedozvoljava da se u vjerniku razvija osjećaj oholosti i neovisnosti, posebno neovisnosti o Dragom Allahu dž.š.  Svaki insan potreban je Uzvišenog Allaha dž.š.  svakim djelićem sebe, svog srca, svoje duže i svog tijela, na svakom mjestu i u svakom trenutku, pri svijesti i onda kada se nije u svijesti, kada se budno i kada se spava. Nema nijednog trenutka i nijedne prilike da insanu nije potreban Allah dž.š.   takvom shvatanju i razumjevanju vode nas hadž i kurban. Zato iskoristimo ove dane da što temeljitije pristupimo vlastitim životima, da otklonimo od sebe svaku vrstu podjela među nama. Neka nam neke naše dunjalučke razlike ne budu razlogom duhovnih razjedinjavanja i nedaj Bože, osjećaja mržnje ili nekog drugog grijeha. Neka ans naši kurbani zbliže i učine međusobno osjećajnijim, neka naše živote upotpune i učine sadržajnijim. Otvorimo vlastita vrata za kurbane, a neka i naši kurbani otvore vrata naših komšija, rođaka i potrebnih.

Molimo Uzvišenog Allaha dž.š.  da nam podari snage da Mu budemo poslušni, da spoznamo bereketom hadža i kurbana svu dobrotu lijepih međuljudskih odnosa i da u tom pravcu svoja djela činimo. Neka su najljepši salavati našem dragom hazreti Pejgamberu …….

AMIN

Petak, 09.08.2019. godine, gradska džamija Banovići

Zijad ef. Čavčić