SARAJEVO, 9. JULA (MINA) –  Hutbu povodom obilježavanja 26. godišnjice Genocida u Srebrenici danas je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu kazivao reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Agencija MINA Srebreničku hutbu reisu-l-uleme prenosi u cijelosti:

„Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, znanih i neznanih. Njemu se zahvaljujemo što nam je Muhammeda, a.s., poslao, i što nas je Svojim mnogobrojnim blagodatima obasuo. Naš dug je da se Njegovih blagodati trajno sjećamo, a da o Njegovim ajetima razmišljamo i da iz njih pouku uzimamo.

Draga braćo i sestre!

Pred nama je 26. godišnjica Genocida koji je nad nama, bosanskim muslimanima, počinjen u Srebrenici 11. jula 1995. godine. Ove godine se taj datum podudara s prvim danom mjeseca zu-l-hidžeta, mjeseca hadža i kurbana. Taj mjesec upotpunjavanja naše ibadetske pokornosti Uzvišenom, eto, započet će još jednom manifestacijom bola, naše neizmjerne i planetarne tuge.

Sjećanje na Genocid, na najstrašniji zločin počinjen u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, u nama budi golemu tugu i duboku bol, koja će trajno ostati u našem kolektivnom biću. Genocid u Srebrenici slika je svijeta na kraju dvadesetog stoljeća, onakvog kakav je on bio i na početku – krvav i tragičan. Ta slika će ostati u našem pamćenju do Kijametskog dana. No, nju će dugo nositi i svijet i s nevjericom gledati u njenu krvavu projekciju. Jer, dokazi o genocidu su sačuvani; oni su stravični i neosporivi, dostupni svima – oni ne ostavljaju nimalo sumnje u ono što se dogodilo, ono što je planirano, razrađeno i sistemski izvedeno od strane krvoloka čiji su likovi vidljivi i jasni i za koje se vrlo dobro zna šta su činili i ko im je upute za to strašno činjenje dao.

Razmjera zločina koji je počinjen užasnula je ljude diljem svijeta. Mnoge vlade civiliziranog svijeta obilježavaju ovaj datum, istražuju i analiziraju korijene tog zla i njegovu idejnu platformu, i svoje građane podsjećaju na užas koji jedni ljudi mogu počiniti drugima. Pamćenje Genocida u Srebrenici treba da bude opomena ljudima, da se spriječi da sjeme zla opet ponikne.

Pitamo se, kakvu pouku možemo uzeti iz Srebrenice, i mi žrtve, i oni koji i danas negiraju taj Genocid i koji veličaju njegove počinitelje, haške zatvorenike, osuđene na dugogodišnju i doživotnu robiju. Kakva je sudbina naroda koji čini zlo i koji ga veliča, koji se za to zlo ne kaje?

Čitajući Kur'an, vidimo da Allah nigdje u njemu ne kaže da će uništiti ili upropastiti narod koji ne vjeruje. On je u tom pogledu sasvim jasan: Reci: „Istina je od Gospodara vašeg, pa ko hoće neka vjeruje, a ko hoće neka ne vjeruje!“ (El-Kehf, 29) Duhovno zastranjivanje jeste jedna velika ljudska nesreća, ali je teže moralno zastranjivanje, činjenje zla ljudima, njegovo negiranje, veličanje i naslađivanje njime. Prema tome, oni koji ne vjeruju u Boga, koji „prikrivaju istinu“, neminovno će se suočavati s nesrećama koje će ih pogađati, ili će se u blizini mjesta njihova događati (Er-Ra'd, 31). Uzvišeni je narode uništavao zbog zla kojeg su činili. S posljedicama nevjerovanja ljudi će se suočiti na drugom svijetu.

Nemuslimani, svi koji ne vjeruju u Kur'an kao Božiju objavu, mogu usvojiti mnoge ispravne obrasce postupanja i civilizacijski biti napredni i prosperitetni, zahvaljujući svojoj moralnoj ispravnosti. Muslimani su podstaknuti da s njima održavaju prijateljske veze i sarađuju u dobru, razmjenjuju iskustva i međusobno se potpomažu. Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone – Allah, zaista, voli one koji su pravični. (El-Mumtehane, 8)

Oni, pak, koji će se suočiti s velikom Božijom kaznom još na ovom svijetu, pa možda i sa samom propašću, jesu nasilnici, koji čine nasilje i ne kaju se za to. Kur'an to ističe na jedan nedvosmislen način: A zar će biti odveden u propast iko drugi do narod nasilnički?! Mi šaljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela čine ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju. A one koji u dokaze Naše ne vjeruju stići će kazna zato što grješno postupaju. (El-En'am, 47-49.)

Na ovom svijetu propast dolazi samo s nasiljem, odnosno: nema nasilja, a da za sobom neće povući djelimičnu, ili potpunu katastrofu za počinitelje. To je princip koji iznosi Kur'an, knjiga kojoj je neistina strana. On kaže: A koliko je bilo nasilničkih sela i gradova koje smo zbrisali i poslije kojih smo druge narode podigli! (El-Enbija’, 11) Razlog uništenja je, dakle, bio taj što su činili nasilje, što otkrivaju njihove riječi: “Teško nama,” – oni bi govorili – “mi smo, zaista, nasilnici bili!” I kukali bi tako sve dok ih ne bismo učinili, kao žito požnjeveno, nepomičnim. (El-Enbija’, 14-15) Priznavali bi svoje zlodjelo kada bi već bilo kasno. Osim toga, ajet ukazuje na to da je ovaj princip stalno aktivan i da će uvijek biti na snazi. Jer je i Allah uvijek aktivan, uvijek djelatan. Kulle jevmin huve fi še'n! (Er-Rahman, 29)

Političke i druge elite naroda čiji su neki pripadnici počinili užasni Genocid u Srebrenici ne osuđuju ovaj zločin i ne odriču se tih krvoloka. Naprotiv, oni ustrajavaju u njegovom poricanju, negiraju ga, i pored jasnih dokaza, i rade na njegovom zataškavanju i minimiziranju, slaveći počinitelje. Čini se da se svijest tog kolektiviteta sporo ili nikako ne mijenja, a to za posljedicu može imati moralnu katastrofu neslućenih razmjera.

Pokajanje je dubok čin vjere u svim objavljenim religijama i dotiče samu suštinu vjerovanja. Bez pokajanja su zatvoreni putevi oprosta, putevi spasa, bez pokajanja nema zaštite od silovite Božije kazne.

09 07 2021 reis hutba begova 1

Mi vjerujemo, kada se učini nasilje samo jednoj osobi, ono se protegne i na druge, zahvati i njegove bližnje, prijatelje i poznanike. Kada se učini desetinama, stotinama i hiljadama ljudi, poprimi takve razmjere da se ni sagledati ne može. A između onoga kome je učinjeno nasilje i Boga nema nikakve perde: Bog reagira na njegov zov. Muhammed, a.s., rekao je:

„Dovu onoga kome je učinjeno nasilje (ili nepravda) Allah uzdiže ponad oblaka i pred njom se otvaraju vrata nebesa. Gospodar tada rekne: ‘Tako mi dostojanstva Moga, pomoći ću te, makar i nakon nekog vremena!'“ (Tirmizi)

Svima nama, čitavoj našoj Bosni i Hercegovini, učinjeno je nasilje. Mi, njeni sinovi i kćeri, obraćamo se Gospodaru u našim dovama. On će, ako Bog da, uslišati naš vapaj, našu dovu. Mi to svojim bićem i osjećamo. Bosna je puna i šehida, nevino stradalih ljudi od ruku zločinaca, a oni su, po slovu Kur'ana – vječno živi!

Braćo i sestre,

Naša je obaveza njegovati pamćenje na Genocid, sve dok postojimo. To treba da čine državne, kulturne i vjerske institucije. I obaveza je da ne šutimo na zlo koje nam se čini, već da radimo na njegovom otklanjanju. A Allah pruža svoju podršku onima koji se bore za Istinu!

Pozivam vas da u nedjelju 11. jula klanjamo dženazu-namaz našoj braći i sestrama na šehitlucima Genocida nad Bošnjacima muslimanima u Potočarima kod Srebrenice. Za sve nas, a posebno za porodice koje će u mezare spustiti svoje najmilije, to je bolan trenutak i težak dan. Za sve ljude je ovo dan velike pouke i opomene. I, doista, neizrecivo je važno da cijeli ljudski rod uči i primi nauk iz Srebrenice o tome kakvo zlodjelo su spremni počiniti ljudi našeg vremena.

I ne samo da uzme pouku nego da se, koliko još danas, oduzme mogućnost svakom zločincu da čini i veliča zlo, da ga opravdava, umanjuje i prikriva, posebno onima koji su najveće zlo već prije počinili.

Gospodaru naš, Ti sve možeš, pa naša prsa prostranim učini, i breme koje nosimo olakšaj nam. Dopusti da se Istina uzdigne onoliko koliko je potrebno da se laž potisne. Usadi u naša srca okrjepljujuću nadu da poslije tegobe dolazi olakšanje. Naše iskrene i dobre poslove blagoslovi, da bismo se, kada ih s hajrom obavimo, Tebi još više približili.

Gospodaru naš, ne dozvoli da na naša pleća padnu tereti koje ne možemo nositi, pobriši nam grijehe naše i podari nam oprost – udostoji nas Svojom milošću.

Molimo Te, o, Gospodaru naš, sve naše šehide Svojim plemenitim oprostom obaspi i milošću Svojom ih u njihova prostrana staništa uvedi. Gospodaru naš, podari nam dobro na ovom svijetu i dobro na budućem svijetu i zaštiti nas od patnje u vatri! Amin.


Izvor: islamskazajednica.ba